Dozvole za građenje i prostorno uređenje

GRADITELJSTVO

ZAKON O GRADNJI JE IZMIJENJEN I DOPUNJEN

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji objavljen je u Narodnim novinama broj 20/2017.
Izmjenama zakona otklanjaju se postojeće barijere u sustavu izdavanja akta za gradnju i uporabu građevina te se pojednostavljuje sustav izdavanja akata i samo građenje što dovodi do povećanja isplativosti investicije, a time i do poticanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj. Dio izmjena koje se odnose na energetsku učinkovitost dokida nepotrebne obveze vlasnika zgrade i dovodi do povećanja pravne sigurnosti u odnosu na energetsko certificiranje.

Građevine će se u odnosu na zahtjevnost umjesto na dosadašnjih pet skupina u buduće razvrstavati u tri skupine.

Dopušteno odstupanje u građenju, do sada primjenjivo samo na zgrade, ovim izmjenama proširuje se na sve građevine.

Omogućuje se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, odredi obvezu izrade izvedbenog projekta.

Uvodi se mogućnost produženja roka važenja građevinske dozvole jednom za tri godine. Omogućuje se odstupanje od građevinske dozvole u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu s time da je izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Propisuje se donošenje rješenja o komunalnom doprinosu po pravomoćnosti građevinske dozvole umjesto po njenoj izvršnosti.

Uređuje se pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine za koje nije formirana građevna čestica a čije je građenje u interesu Republike Hrvatske.

Proširuju se slučajevi u kojima se poziv za uvid u spis predmeta dostavlja javnim pozivom i to ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina te osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta, odnosno sjedišta.

Uvodi se obveza evidentiranja po službenoj dužnosti građevine za koju je izdana uporabna dozvola u katastru vodova (infrastrukture).

Rješava se nastala pravna praznina po pitanju utvrđivanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.

Temeljitije se uređuje pitanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te na zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Omogućuje se evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole uz zabilježbu da dozvola nije priložena.

Dalje se navodi postupak gradnje sukladno Zakonu o gradnji (NN, 153/13) prije navedenih izmjena te Vas molimo da uvažite da su moguće promjene na navedeno:

POSTUPAK (samo za informativne svrhe):

NEMJENA PARCELE
Provjera da li je i kakva je gradnja odnosno rekonstrukcija dopuštena se može napraviti u relevantnom prostornom planu. Prostorne planove možete pogledati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/

LOKACIJSKA INFORMACIJA
Pismena informacija o namjeni prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu može se dobiti od nadležnog ureda za prostorno planiranje i gradnju u obliku lokacijske informacije.

DOKAZ PRAVNOG INTERESA
Ukoliko je prema dokumentu prostornog uređenja moguća željena gradnja/rekonstrukcija, potrebno je pribaviti dokaz o pravnom interesu za gradnju. Dokaz pravnog interesa mogu biti slijedeći dokumenti:

izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja
odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja,
ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje,
pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine,
pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

IZRADA GLAVNOG PROJEKTA
Slijedeći korak je izrada glavnog projekta koji predstavlja skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.

LOKACIJSKA DOZVOLA
Lokacijska dozvola se izdaje za:

  • eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama,
  • određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina,
  • zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem,
  • etapno i/ili fazno građenje građevine i
  • građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.

Izdavanje lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke uz koji se prilažu:

  • tri primjerka idejnog projekta,
  • izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom,
  • posebni uvjeti i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvrđeni u roku propisanom ovim Zakonom,
  • rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i
  • potvrda o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima.

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne:

  • podnese zahtjev za davanje koncesije,
  • podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju,
  • podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske,
  • podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno
  • pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.

Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

GRAĐEVINSKA DOZVOLA
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se:

Da bi se pristupilo gradnji/rekonstrukciji objekta potrebna je građevinska dozvola. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor, a potrebno ga je uputiti nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje u mjestu gdje se planira gradnja odnosno rekonstrukcija građevine. Od travnja 2014. godine zahtjev se može podnositi u elektroničkom obliku.

tri primjerka glavnog projekta,
izjava projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen,
pisano izvješće o kontroli glavnog projekta (ako je kontrola propisana),
potvrda o nostrifikaciji glavnog projekta (ako je projekt izrađen prema stranim propisima),
potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom,
potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu),
dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i
dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor
plaćena upravna pristojba
Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole i ne može se više produljiti. U tom razdoblju investitor je dužan riješiti pitanje prava građenja, te pristupiti gradnji.

E-DOZVOLA
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je sustav ‘e-dozvola’ kojim se omogućava da se sve dozvole za gradnju i uporabu građevina izdaju elektroničkim putem. Link: https://dozvola.mgipu.hr/

PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA, ISKOLČENJE I OZNAČAVANJE GRADILIŠTA
Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine i ograditi i označiti pločom gradilište. Početak građenja mora se pisano prijaviti nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja.

ROK ZA DOVRŠENJE ZGRADE
Zakonom o gradnji propisuje da, ovisno o skupini u koju je razvrstana, zgrada mora, u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice, biti dovršena u određenim rokovima.

ENERGETSKI CERTIFIKAT
Prije izdavanja uporabne dozvole vlasnik zgrade je dužan ishoditi energetski certifikat zgrade.

UPORABNA DOZVOLA
Izgrađenu odnosno rekonstruiranu građevinu možete početi koristiti, staviti u pogon te se za nju može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, tek nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine, nadležnom tijelu za upravne poslove graditeljstva.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilažu se:

  • fotokopija građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,
  • podaci o sudionicima u gradnji,
  • pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
  • završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
  • izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom (ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt),
  • geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru),
  • izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt) i
  • energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

 

PROSTORNO UREĐENJE

Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_153_3220.html) uređuje se sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.

INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOGA UREĐENJA (ISPU)

Informacijski sustav prostornog uređenja je aplikacija Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koja u jednu cjelinu spaja Geoportal, Katastar i prostorne planove što krajnjem korisniku tj. svakom građaninu omogućava jednostavan pristup informacijama o pravilima korištenja prostora, planovima koji su u izradi te izvješćima o javnim raspravama.

Informacijski sustav prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/

 

 

 

Zakon o gradnji (NN 153/13)
Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13)

 

BDP (2016.) – 45, 58 milijardi € • BDP po stanovniku (2016.) – 10 929 € • Robni izvoz (2016.) – 12,3 milijarde € • Prihodi od turizma (2016) – 8,6 milijardi € • Prosječni tečaj (2016.) HRK/EUR – 7,5; HRK/USD – 6,8