Porezni i carinski sustav

Porezni sustav

Porezni tretman za rezidente i nerezidente je izjednačen, a pri oporezivanju nerezidenata uvažavaju se i sklopljeni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska potpisala s 61 državom.

Osnovni oblici poreza u poreznom sustavu Republike Hrvatske:

Vrsta poreza Stopa poreza
Porez na dobit

Stopa poreza na dobit je 12% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, odnosno 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3.000.000,01 kuna.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

12% i 18%
Porez na dobit po odbitku je 15%, osim za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaća po stopi od 12%.

20% na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima, osim država članica Europske unije te država s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a država je objavljena na Popisu država koji donosi ministar financija.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

12%

15%

20%

Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata, kao i porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka plaća se po stopi od 12%.

Zakon o porezu na dohodak, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

12%
Porez na dohodak

Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kuna.

Zakon o porezu na dohodak, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

24% i 36%
Porez na dodanu vrijednost iznosi 25%.

Snižena stopa od 5% primjenjuje se na određene kategorije proizvoda (kruh, mlijeko, knjige, lijekovi, medicinska oprema, novine i časopisi).

Snižena stopa od 13% primjenjuje se na usluge pružanja turističkog smještaja, isporuku vode i isporuku električne energije, uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada  kao i određene kategorije proizvoda (jestiva ulja i masti, dječju hranu, dječje sjedalice, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide te hranu za životinje, osim za kućne ljubimce).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

25%
Porez na promet nekretnina

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4%.

Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 115/16, na snazi od 1.1.2017.

4%

Porezne olakšice

Porez na dobit po odbitku ne plaća se ako se isplaćena naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.

Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva niti kad se, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društva, kao ni u postupku podjele trgovačkog društva u više društava.

Više informacija o poreznom sustavu Republike Hrvatske možete pronaći u na web stranicama Porezne uprave RH.

Carinski sustav

Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, područje Republike Hrvatske postalo je dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Ulazak Republike Hrvatske u jedinstveno carinsko područje Unije znači da je 1. srpnja 2013. godine ukinut sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica. Robna razmjena domaće robe između osoba u različitima članicama EU ne smatra se uvozom i nije predmet carinskih procedura i nadzora.

Predmet carinskog nadzora je roba koja se unosi iz zemalja koje nisu članice Europske Unije i koja podliježe mjerama carinskog nadzora od trenutka njezina unosa, te je za istu potrebno zahtijevati carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe. Dana 1. svibnja 2016. započela je primjena novog Carinskog Zakonika prema Uredbi EU 952. Budući da primjena odredaba Zakonika zahtjeva izradu novih aplikacija, odnosno doradu postojećih aplikacija, Provedbenom odlukom Komisije 2014/255/EU od 29. travnja 2014. donesen je Program rada koji sadržava popis elektroničkih sustava zbog čije prilagodbe je nužno prijelazno razdoblje koje bi trebalo trajati najkasnije do 31. prosinca 2020.

Više informacija o carinskom sustavu možete pronaći u na web stranicama Carinske uprave.

BDP (2016.) – 45, 58 milijardi € • BDP po stanovniku (2016.) – 10 929 € • Robni izvoz (2016.) – 12,3 milijarde € • Prihodi od turizma (2016) – 8,6 milijardi € • Prosječni tečaj (2016.) HRK/EUR – 7,5; HRK/USD – 6,8