Kako investirati: pregled koraka u realizaciji investicijskog projekta

Prostorno – planske pretpostavke

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Provjera da li je i kakva je gradnja odnosno rekonstrukcija dopuštena se može napraviti u relevantnom prostornom planu. Prostorne planove možete pogledati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/.

Lokacijska informacija

Zainteresirana osoba može zatražiti izdavanje lokacijske informacije za određeno zemljište. Lokacijska informacija se izdaje u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu.

Upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Provjera da li je i kakav je zahvat u prostoru dopušten se može napraviti u relevantnom prostornom planu. Prostorne planove možete pogledati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/.

Lokacijska informacija

Zainteresirana osoba može zatražiti izdavanje lokacijske informacije za određeno zemljište. Lokacijska informacija se izdaje u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu.

Upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Provjera da li je i kakav je zahvat u prostoru dopušten se može napraviti u relevantnom prostornom planu. Prostorne planove možete pogledati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/.

Lokacijska informacija

Zainteresirana osoba može zatražiti izdavanje lokacijske informacije za određeno zemljište. Lokacijska informacija se izdaje u svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu.

Upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

Prostornim planovima višeg reda (prostorni plan uređenja grada, odnosno općine) propisana je obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja:

  • UPU-urbanistički plan uređenja
  • DPU – detaljni plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja

Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja.

Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.

Detaljni plan uređenja

Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine, odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti propisanih.

Prostorne planove možete pogledati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr/.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Posebni statusi nekretnina

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)

Šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatske gospodari se na temelju šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina.
 U šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

Potvrda o uključenosti nekretnina u šumsko-gospodarsku osnovu

Zahtjev za izdavanje potvrde o tome da li se nekretnine nalaze unutar šumskogospodarskog područja podnosi se nadležnoj šumariji, a cijena je utvrđena prema cjeniku iz Pravilnika o ustrojavanju Kataloga podataka o šumama i ostalih podataka u Hrvatskim šumama d.o.o.

Trošak usluge prema cjeniku iznosi:

  • do 5 čestica 50,00 kn
  • od 5 do 20 čestica 100,00 kn
  • za svaku daljnju česticu preko 20 cijena se uvećava za 5,00 kn

Popis Uprava šuma u Republici Hrvatskoj

Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
(NN 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02)

Postupak naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine provodi se temeljem i u skladu sa odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (“Narodne novine” br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01 i 80/02), a pokreće se po zahtjevu prijašnjeg vlasnika oduzete imovine.

Predmet naknade na temelju navedenog Zakona je slijedeća imovina:

  • neizgrađeno građevinsko zemljište,
  • poljoprivredno zemljište,
  • šume i šumsko zemljište,
  • stambene i poslovne zgrade, odnosno idealni dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade, odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova zajedno s pripadajućim zemljištem,
  • brodovi i brodice,
  • poduzeća,
  • pokretnine.

Zahtjev za izdavanje potvrde o tome da li je podnesen zahtjev za povrat imovine sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine podnosi se nadležnom uredu državne uprave pri županiji, službi za imovinsko-pravne poslove.

Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi i u vlasništvu je Republike Hrvatske.

Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:

  • u posjedovnicu, uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka vrste javnog vodnog dobra,
  • u vlastovnicu upisuje se oznaka: „javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske“ i oznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom,
  • u teretovnicu upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova, a brišu se sva prava zaloga, prvokupa, najma, nazadkupa i zakupa, te ona ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenoga dobra.

Uvidom u vlasnički i posjedovni list moguće je utvrditi da li je neka nekretnina upisana kao javno vodno dobro.

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

Zakon o željeznici (NN 94/13, 148/13)

Provjera da li se određena nekretnina nalazi na trasi ceste, autoceste ili željezničke pruge se vrši dostavom zahtjeva za očitovanje nadležnom tijelu s navedenim brojem katastarske čestice i katastarske općine na čijem se području ista nalazi. Uputno je dostaviti i presliku katastarskog plana s jasno vidljivim brojevima čestica.

Moguća je provjera i uvidom u Prostorne planove trenutno na snazi u Informacijskom sustavu prostornog uređenja.

Hrvatske autoceste d.o.o. 
Društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje autocesta
 Širolina 4

Zagreb, Hrvatska

tel.: + 385 1 46 94 444

e-mail: info@hac.hr
Hrvatske ceste d.o.o. 
Društvo za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta 
Vončinina 3, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 4722 555

javnost@hrvatske-ceste.hr
HŽ Infrastruktura d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture Mihanovićeva 12, Zagreb
Telefon 01 4577111

Telefaks 01 4577730

www.hzinfra.hr
Zakon o protuminskom djelovanju (NN 110/15)

Provjera da li se određena nekretnina nalazi na minski sumnjivom području se vrši dostavom zahtjeva za očitovanje Hrvatskom centru za razminiranje s navedenim brojem katastarske čestice i katastarske općine na čijem se području ista nalazi. Uputno je dostaviti i presliku katastarskog plana s jasno vidljivim brojevima čestica.

HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE
 Ante Kovačića 10, 44 000 Sisak

Tel.:  +385 44 554 151

Fax.: +385 44 554 142

e-mail: kontakt@hcr.hr
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16)

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom.

Radi se o prostoru na kojem je zabranjeno stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji je u posebnom, strogom pravnom režimu, što znači da je s nekretninama unutar tog režima zabranjen pravni promet.

Važno je naglasiti da se ova zabrana ne odnosi samo na zemljište, nego i na objekte sagrađene na česticama zemlje koje su u zoni pomorskog dobra. Objekti su pripadnost pomorskog dobra, odnosno zemljišta i čine jedinstvenu nekretninu, što znači da su zemljište i objekti zajedno – pomorsko dobro.

Nekretninama na pomorskom dobru raspolaže se isključivo kroz institut koncesije i/ili potkoncesije. Davatelj koncesije (Republika Hrvatska, županija ili jedinica lokalne samouprave) raspisuje natječaj za davanje koncesije, donosi odluku o izboru najboljeg ponuditelja koja je upravni akt te temeljem te odluke sklapa ugovor o davanju koncesije.

Provjera uključenosti određene nekretnine u pomorsko dobro vrši se uvidom u zemljišne knjige.

Imovinsko-pravne pretpostavke

Pravo vlasništva nekretnine se stječe upisom u zemljišne knjige i to temeljem ugovora o kupoprodaji i tabularne izjave. Tabularna izjava može biti sastavni dio ugovora ili može biti dana posebno.

Prijedlog za upis prava vlasništva se podnosi zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.
 

Za upis prava vlasništva potrebno je dostaviti:

  • prijedlog za upis u dva primjerka
  • kupoprodajni ugovor (u izvorniku ili ovjerenoj preslici)
  • tabularnu izjavu prodavatelja (ako nije sastavni dio ugovora)
  • dokaz o državljanstvu kupca (domovnica, osobna iskaznica, putovnica)
  • sudsku pristojbu od 250 kuna.


Ukoliko se prijedlog za upis prava vlasništva ne podnese u roku od 60 dana od dana stjecanja uvjeta za upis tog prava u zemljišnu knjigu ili knjigu položenih ugovora, obračunat će se pristojba u peterostrukom iznosu, odnosno u iznosu od 1250 kuna.



Nakon što se predaju svi potrebni dokumenti i dobije urudžbeni broj, status predmeta može se provjeravati i putem stranica Ministarstva pravosuđa (E-izvadak) i Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave (Uređena zemlja).



Rok u kojem je zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda, odnosno gruntovnica dužna izvršiti upis u zemljišne knjige nije propisan Zakonom o zemljišnim knjigama. Predmeti se, u pravilu, rješavaju po onom redoslijedu kako su zaprimljeni na zemljišnoknjižnom odjelu.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15)

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13, 18/16)

Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 127/2013)
MODELI RASPOLAGANJA

Prodaja, davanje u zakup ili najam, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zamjena nekretnine i drugi oblici (Članak 48. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske)

MODEL PRODAJE:

Neposredna pogodba

PROCEDURA:

Podnošenje pismenog zahtjeva potencijalnog investitora Ministarstvu državne imovine (MIDIM) na propisanom obrascu (dostupan na mrežnim stranicama MIDIM-a; https://imovina.gov.hr/izdvojeno/koristenje-drzavne-imovine/obrasci-za-podnosenje-zahtjeva/1351) uz dostavu: zemljišnoknjižnog i povijesno zemljišnoknjižnog izvadka, posjedovni list, kopija katastarskog plana, uvjerenje o statusu i namjeni prema prostorno planskoj dokumentaciji, sve ne starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva, te potvrdu o tome je li podnijet zahtjev za povrat bivših vlasnika, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96)

Adresa dostave: Ministarstvo državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, 10000 Zagreb

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4% (Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 115/16)

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15)

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13, 18/16)

Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 127/2013)
MODELI RASPOLAGANJA

Prodaja, davanje u zakup ili najam, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zamjena nekretnine i drugi oblici (Članak 48. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske)

MODEL PRODAJE:

Javno nadmetanje i javno prikupljanje ponuda

Izuzeci:

  • projekti proglašeni od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku,
  • za nezakonito izgrađeni objekt na zemljištu u vlasništvu RH koji ima rješenje o izvedenom stanju,
  • postojanje važećeg ugovora o najmu ili zakupu duže od pet godina,
  • u slučajevima razrješavanja spornih imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i trećih osoba

PROCEDURA:

Podnošenje pismenog zahtjeva potencijalnog investitora Ministarstvu državne imovine (MIDIM) na propisanom obrascu (dostupan na mrežnim stranicama MIDIM-a; https://imovina.gov.hr/izdvojeno/koristenje-drzavne-imovine/obrasci-za-podnosenje-zahtjeva/1351) uz dostavu: zemljišnoknjižnog i povijesno zemljišnoknjižnog izvadka, posjedovni list, kopiju katastarskog plana, uvjerenje o statusu i namjeni prema prostorno planskoj dokumentaciji, sve ne starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva, te potvrdu o tome je li podnijet zahtjev za povrat bivših vlasnika, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96)

Adresa dostave: Ministarstvo državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, 10000 Zagreb

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4% (Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 115/16)

Posjedovni list – prikaz podataka o nekoj nekretnini

Posjedovni list dio je katastarskog operata katastra zemljišta koji sadrži podatke o broju posjedovnog lista unutar katastarske općine, imenu i prezimenu odnosno nazivu vlasnika odnosno ovlaštenika (nositelja prava građenja, plodouživatelja, upravitelja, koncesionara, zakupoprimca i sl.), matičnom broju ili drugom broju kojim se označava vlasnik odnosno ovlaštenik (u daljnjem tekstu: identifikacijski broj upisane pravne ili fizičke osobe), podatke o prebivalištu odnosno sjedištu vlasnika odnosno ovlaštenika, podatke o suvlasničkim omjerima vlasnika kada su oni utvrđeni po nadležnom tijelu, podatke o katastarskim česticama (broj, položaj, oblik, način uporabe i površini katastarskih čestica), te podatke o zgradama i drugim građevinama (položaj, oblik i način uporabe zgrada i drugih građevina).

Zahtjev za izdavanje posjedovnog lista

Zahtjev za  prijepis posjedovnog lista ili izvoda iz posjedovnog lista se podnosi nadležnom/područnom katastarskom uredu.



Za izdavanje posjedovnog lista potrebno je:

  • podnijeti pisani zahtjev 
  • uz zahtjev je potrebno priložiti 20 kuna državnih biljega
  • po izdavanju izvoda iz posjedovnog lista naplaćuje se upravna pristojba u iznosu od 45 kuna državnih biljega (Tar. br. 56.) i pet kuna u gotovom novcu (ne naplaćuje se za pojedinačni zahtjev (1 list A4)). 

Obrazac zahtjeva možete se preuzeti sa stranice Katastra: Zahtjev za izdavanje javnih isprava i korištenje službenih podataka.



Postupak je sljedeći:

  • uplata ide na Državnu riznicu/Ministarstvo financija: HR121001005-1863000160
  • model 64
  • poziv na broj 5002-6120-OIB ili sl./može i broj predmeta.


Za detaljnije informacije i podnošenje zahtjeva treba se obratiti nadležnom područnom uredu za katastar čiji je popis dostupan na stranicama Državne geodetske uprave Područni uredi za katastar.
 


Posjedovni list se ne može službeno izdati putem interneta, ali je vidljiv na stranicama Katastra te se može ispisivati uz automatsku napomenu na ispisu „nije javna isprava“ (Katastar).

Upis u katastar i zemljišne knjige

Nakon završetka građenja i izdane uporabne dozvole građevina se može evidentirati u katastru i zemljišnim knjigama.

Katastarski ured evidentira građevinu po službenoj dužnosti na temelju geodetskog projekta te izjave ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s tim projektom, odnosno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, bez izrade snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar.



Popis područnih ureda za katastar nalazi se na stranicama Državne geodetske uprave (Područni uredi za katastar.)
 


Nakon što područni ured za katastar evidentira građevinu, nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
 

Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja, odnosno neki drugi akt ili dokument predviđen zakonom.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15), članak 35. i članak 391.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 137/15)
Grad Zagreb: Odluka o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/13, 16/14, 26/14, , 2/15, 5/15-pročišćeni tekst i 25/15) 
MODELI RASPOLAGANJA

Prodaja, davanje u zakup ili najam, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zamjena nekretnine i drugi oblici

MODEL PRODAJE:

Neposredna pogodba

PROCEDURA:

Podnošenje pismenog zahtjeva potencijalnog investitora jedinici lokalne, odnosno regionalne samouprave, uz prethodnu provjeru postojanja propisanih obrazaca i prikupljanja dokumentacije vezane uz nekretninu (može se razlikovati po JLS/JRS).

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4% (Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 115/16)

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15), članak 35. i članak 391.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 137/15)
Grad Zagreb: Odluka o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/13, 16/14, 26/14, , 2/15, 5/15-pročišćeni tekst i 25/15) 
MODELI RASPOLAGANJA

Prodaja, davanje u zakup ili najam, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zamjena nekretnine i drugi oblici

MODEL PRODAJE:

Javno nadmetanje i javno prikupljanje ponuda (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15), članak 391. St 1
Izuzeci:

  • projekti proglašeni od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku,
  • ako pravo vlasništva na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječu Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju općega gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana,
  • ukoliko je na zemljištu u privatnom vlasništvu izgrađena građevina u skladu s detaljnim planom uređenja ili lokacijskom dozvolom, a bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave, a nedostaje joj do 20% površine planirane građevne čestice, pod uvjetom da se obveže da će u roku od jedne godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora ishoditi građevinsku dozvolu.
  • Posebni izuzeci za Grad Zagreb (čl. 99 Odluke o građevinskom zemljištu Grada Zagreba)

    • Zemljište se daje u zakup javnim natječajem prikupljanjem pisanih ponuda, a iznimno, ako dva ili više ponuditelja s urednom ponudom ponude isti najviši iznos zakupnine za isto zemljište, usmenim nadmetanjem.
    • Zemljište se može dati u zakup i bez provođenja javnog natječaja (neposrednom pogodbom):
      • pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada;
      • osobama javnog prava u svrhu realizacije javnih potreba od interesa za Grad;

    PROCEDURA:
    Podnošenje pismenog zahtjeva potencijalnog investitora jedinici lokalne, odnosno regionalne samouprave, uz prethodnu provjeru postojanja propisanih obrazaca i prikupljanja dokumentacije vezane uz nekretninu (može se razlikovati po JLS/JRS).

Okolišne dozvole

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)
PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Postupak procjene utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti planiranog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, te se provodi u ranoj fazi planiranja zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

Provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš propisana je gore navedenim zakonskim aktima.

  • Zahvati za koje se obvezno provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš navedeni su u Popisu zahvata u Prilogu I. koji je sastavni dio Uredbe.
  • Zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i za koje je nadležno Ministarstvo nalaze se u Popisu zahvata u Prilogu II. koji je sastavni dio Uredbe.
  • Zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i za koje je nadležno upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu. Navedeni su u Popisu zahvata u Prilogu III. koji je također sastani dio Uredbe.

Kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš navedeni su u Prilogu V. koji je sastavni dio Uredbe.

Obvezni sadržaj Studije o utjecaju na okoliš, koja je sastavni dio zahtjeva, detaljnije je propisan u Prilogu IV. Uredbe. Studija mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka, izrađuje ju ovlaštenik – pravna osoba koja ima ovlaštenje za obavljanje tih poslova, a troškove izrade studije podmiruje nositelj zahvata.

Rok za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš je 4 (četiri mjeseca) od dana urednog zahtjeva nositelja zahtjeva, koji se iznimno može produžiti najviše za 2 (dva) mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ


Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je postupak tijekom kojega nadležno tijelo (Ministarstvo ili upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu), na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno utvrđenim mjerilima i/ili kriterijima (popis zahvata je naveden u Prilogu II, III. i V. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, (NN 61/14, 3/17)., utvrđuje može li planirani zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene.

Nositelj zahvata može zatražiti od nadležnog tijela provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ili može odmah pristupiti izradi studije, nakon što se utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. ili Priloga III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17).

Nadležno tijelo po primitku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene, pribavlja mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te informira javnost o zahtjevu.

Provedba Ocjene o potrebi procjene temelji se na pojedinačnim ispitivanjima sukladno kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe i uzimajući u obzir zaprimljena mišljenja. Nakon provedenog postupka izdaje se rješenje i o istom informira javnost

Rok za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od 2 (dva) mjeseca od dana urednog zahtjeva nositelja zahtjeva.
Više informacija na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)

Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14)
OKOLIŠNA DOZVOLA

Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovog Zakona.

Postupak utvrđivanja okolišne dozvole za nova postrojenja i za rekonstrukcije postojećih provodi se najkasnije prije početka rada novog postrojenja ili puštanja u pogon rekonstrukcije postrojenja.

Okolišna dozvola se izdaje nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.

Kriteriji za izdavanje okolišne dozvole propisani su člankom 10. Uredbom o okolišnoj dozvoli (NN 8/14).

Postupak ishođenja okolišne dozvole

Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje podnosi se za postrojenje na istoj lokaciji ili za više postrojenja, odnosno dijelova postrojenja na istoj lokaciji, u kojima djelatnost koja podliježe ishođenju okolišne dozvole namjerava obavljati ili obavlja i/ili postrojenja koristi isti operater, te se podnosi na način propisan člankom 99. Zakona o zaštiti okoliša.

Uz Zahtjev se prilaže stručna podloga čiji je sadržaj propisan Prilogom IV. Uredbe. Nakon što Ministarstvo zaprimi uredan Zahtjev, informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Nakon što su ispunjeni svi kriteriji iz članka 17. Uredbe, Ministarstvo donosi Okolišnu dozvolu čiji je sadržaj propisan člankom 18. Uredbe. Rješenje o okolišnoj dozvoli se dostavlja operateru te izdaje na rok od pet godina od izvršnosti.

Više informacija na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

SUGLASNOST NA IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/2014)

Zahtjev za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti potrebno je podnijeti u pisanom obliku i pohranjen na elektronskom mediju za pohranjivanje podataka (CD, DVD ili slično) te mora sadržavati Izvješće o sigurnosti za koje se traži suglasnost.

Zahtjev mora sadržavati:

  1. podatke o operateru koji upravlja područjem postrojenja:
    • za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika: tvrtka i sjedište operatera, osobni identifikacijski broj, matični broj, ime odgovorne osobe, telefon i telefaks te adresu elektronske pošte, ako postoji;
    • za fizičke osobe: ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa, telefon te adresa elektronske pošte, ako postoji;

    Podaci iz ove točke dokazuju se ovjerenim izvatkom iz sudskog registra za pravnu osobu, izvatkom iz obrtnog registra za fizičku osobu obrtnika, izvatkom iz registra poljoprivrednika za fizičku osobu poljoprivrednika te preslikom osobne iskaznice za fizičku osobu.

  2. podatke o lokaciji područja postrojenja:
    • za lokaciju: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija područja postrojenja, uključujući podatke o katastarskoj općini;
    • za područje postrojenja: točan naziv područja postrojenja na lokaciji, osobni identifikacijski broj, matični broj i sve vrste djelatnosti koje se u području postrojenja obavljaju;
  3. podatke o ovlašteniku koji je izradio Izvješće o sigurnosti, što dokazuje preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša – izradu izvješća o sigurnosti koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva;
  4. upravnu pristojbu u propisanom iznosu.
Izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti

Nakon što se utvrdi da je Zahtjev uredan, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike će sazvati Stručno vijeće za davanje mišljenja na Izvješće o sigurnosti. Troškove pribavljanja suglasnosti snosi operater.

Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje Ministarstvo na temelju mišljenja Stručnog vijeća u roku od 60 dana od predaje urednog zahtjeva.
Suglasnost na Izvješće o sigurnosti može se dati kada se utvrdi da su Izvješćem o sigurnosti ispunjeni svi zahtjevi prema odredbama Uredbe (NN 44/14) i posebnom propisu kojim se uređuje prostorno uređenje.
Suglasnost se izdaje na rok od 5 godina.

SUGLASNOST NA SANACIJSKI PROGRAM

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)
Pravilnik o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/2008)

Za sanacijski program za uklanjanje štete u okolišu koja je nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija, operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Pravilnikom o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/2008) propisane su mjere otklanjanja šteta u okolišu i prijetećih opasnosti od štete, vrste, obuhvat i metodologija izrade sanacijskih programa, način izdavanja suglasnosti na sanacijski program te druga pitanja s tim u svezi.

Tvrtka odnosno druga osoba koja je prema ovom Zakonu obvezna provesti sanacijski program, obvezna je i nakon provedbe sanacijskih mjera osigurati praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to osigurati financijska sredstva.

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014)

Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu provodi se u okviru procjene utjecaja na okoliš.

Ukoliko se ocjenom prihvatljivosti utvrdi da zahvat ima značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu i da ne postoje druge pogodne mogućnosti za njegovu provedbu, zahvat se može provesti ako se utvrdi prevladavajući javni interes uz obveznu provedbu kompenzacijskih uvjeta.

Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta provodi se sukladno posebnom propisu, te uredbi iz članka 78. Stavka 3. spomenutog Zakona.

Više informacija na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Dozvole za građenje

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Lokacijska dozvola se izdaje za:

  • eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama,
  • određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina,
  • zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem,
  • etapno i/ili fazno građenje građevine i
  • građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.

Izdavanje lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke uz koji se prilažu:

  • tri primjerka idejnog projekta,
  • izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom,
  • posebni uvjeti i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvrđeni u roku propisanom ovim Zakonom,
  • rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i
  • potvrda o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima.

Idejni projekt

Ukoliko se radi o zgradi/građevini za koju je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, potrebno je pristupiti izradi idejnog projekta.

Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici je i geodetski projekt koji se izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta.

Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole

U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se:

  • da je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija,
  • da su utvrđeni svi posebni uvjeti,
  • da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja (osim za građenje zamjenskih i za rekonstrukciju postojećih građevina),
  • da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine (za nove građevine),
  • da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje (za nove građevine) i
  • da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste (za nove građevine).
 
Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole

Izvršna, odnosno pravomoćna lokacijska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili poništiti.



Važenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne:

  • podnese zahtjev za davanje koncesije,
  • podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju,
  • podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske,
  • podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno
  • pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.

Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Da bi se pristupilo gradnji/rekonstrukciji objekta potrebna je građevinska dozvola. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor, a potrebno ga je uputiti nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje u mjestu gdje se planira gradnja odnosno rekonstrukcija građevine. Od travnja 2014. godine zahtjev se može podnositi u elektroničkom obliku.



Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se:

  • tri primjerka glavnog projekta,
  • izjava projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen,
  • pisano izvješće o kontroli glavnog projekta (ako je kontrola propisana),
  • potvrda o nostrifikaciji glavnog projekta (ako je projekt izrađen prema stranim propisima),
  • potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom,
  • potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu),
  • dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i
  • dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor
  • plaćena upravna pristojba 70 kn

Kako građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine, za njeno izdavanje dovoljno je samo dokazati pravni interes.

Uvjeti za izdavanje građevinske dozvole 


U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:

  • da li su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta,
  • da li je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom,
  • da li je glavni projekt izradila ovlaštena osoba,
  • da li je glavni projekt propisno označen,
  • da li je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova
  • da li je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
  • da li je strankama u postupku omogućen uvid u spis predmeta

Građevinska dozvola za zgradu  izdaje se uz uvjet da su  udovoljeni svi gore navedeni uvjeti te da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan je istu (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, uz ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa.

Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole i ne može se više produljiti. U tom razdoblju investitor je dužan riješiti pitanje prava građenja, te pristupiti gradnji.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Izgrađenu odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, staviti u pogon te se za nju može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, tek nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine, nadležnom tijelu za upravne poslove graditeljstva.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilažu se:

  • fotokopija građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,
    podaci o sudionicima u gradnji,
  • pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
  • završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
  • izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom (ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt),
    geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru),
  • izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt) i
  • energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:

  • je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija,
  • je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjava temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom,
  • je građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom i
  • su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje.

Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:

  • je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija,
  • je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom i
  • građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.

Lista upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva

BDP (2016.) – 45, 58 milijardi € • BDP po stanovniku (2016.) – 10 929 € • Robni izvoz (2016.) – 12,3 milijarde € • Prihodi od turizma (2016) – 8,6 milijardi € • Prosječni tečaj (2016.) HRK/EUR – 7,5; HRK/USD – 6,8