Osječko-baranjska županija smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, u pretežno ravničarskom području oko donjeg toka rijeke Drave, prije njezina ušća u Dunav. Prostire se od Donjeg Miholjca i Našica na zapadu do Erduta na istoku, od hrvatsko-mađarske granice na sjeveru do Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije na jugu. Obuhvaća nekoliko većih zemljopisnih cjelina; Baranju na sjeveroistoku, Podravinu i Našički kraj na zapadu te Đakovštinu na jugu.
Županija zauzima površinu od 4.155 km², na kojoj u 263 naselja obitava 259.481 stanovnik. Po svom pravnom statusu jedinica je područne (regionalne) samouprave, administrativno podijeljena na 7 gradova i 35 općina. Grad Osijek je industrijsko, upravno, akademsko, sudsko, zdravstveno, sportsko i kulturno središte županije, najveći je grad u Slavoniji te četvrti po veličini u Hrvatskoj.
Osječko-baranjska županija ima izuzetno povoljan geostrateški i geoprometni položaj, a njeno područje ispresijecano je cestovnom i željezničkom infrastrukturom (1.700 km cesta, 180 km željezničkih pruga) te prometnim koridorima. Paneuropska autocesta, Koridor 5c povezuje Srednju Europu s Jadranskim morem, a autocesta A5 – izravno spojena na autocestu A3 – povezuju područje županije s glavnim gradom Zagrebom. Rijeke Dunav i Drava te riječna luka Osijek i pristaništa Batina i Aljmaš dio su riječne mreže europskih rijeka. Zračna luka Osijek međunarodna je regionalna zračna luka, smještena 20 kilometara od Osijeka. Izvrsna cestovna i željeznička infrastruktura, blizina rijeka Drave i Dunava i riječnih luka, daje Zračnoj luci Osijek veliki potencijal u prijevozu roba i usluga.
Bogati i očuvani prirodni resursi, kvalitetno tlo (obradive poljoprivredne površine prostiru se na 260.778 hektara), zalihe voda i umjereno kontinentalna klima, vrlo su pogodni za poljoprivrednu proizvodnju. Razvijena je ratarska i stočarska proizvodnja, povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo. Osječko-baranjska županija bogata je termalnim vodama i drvnim zalihama, a čine ju različite drvne vrste: hrast, jasen, bukva, topola i drugo. Na području županije intenzivno se grade sustavi za navodnjavanje, a upravo završava gradnja Regionalnog distribucijskog centra Osječko-baranjske županije za voće i povrće, kojim će se osigurati potrebna infrastruktura za prijem i trženje poljoprivrednim proizvodima, namijenjen osobito malim poljoprivrednim proizvođačima.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera smješteno u Osijeku, po starosti i veličini treće je hrvatsko sveučilište, osnovano 1975. godine. U sklopu Sveučilišta djeluje 17 sastavnica, među kojima su Ekonomski fakultet, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Građevinski i arhitektonski fakultet, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Pravni fakultet, Umjetnička akademija i drugi. Izvrsna obrazovna struktura, dostupnost formalnih edukacija kao i umreženost sa znanstveno-istraživačkim institucijama komparativne su prednosti ovog prostora.
Osječko-baranjska županija prijestolnica je kontinentalnog turizma u Republici Hrvatskoj. Jedinstvena turistička ponuda gostima pruža mogućnost uživanja u kulturnom, aktivnom, gastro i etno, vjerskom, zdravstvenom i ciklo turizmu. Savršen spoj prirode, nematerijalne kulturne baštine i ruralne kulture življenja, bogate gastro i etno ponude predstavlja jedinstven turistički proizvod kojeg gosti cijene, prepoznaju i iznova mu se vraćaju. Biser prirodne baštine istoka Hrvatske zasigurno je Kopački rit, svjetski poznat prirodni močvarni rezervat, u kojem boravi više od 2.300 bioloških vrsta te oko 300 vrsta ptica.
Poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija najvažniji su sektori gospodarstva i nositelji razvoja Osječko-baranjske županije, a zadnjih godina veliku pozornost i ubrzani rast bilježi turistički sektor čiji su potencijali izuzetno veliki. Poseban naglasak u razvoju Osječko-baranjske županije stavlja se na zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, maksimalno smanjenje utjecaja štetnog na okoliš i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te implementaciju novih tehnoloških rješenja u sve sfere društvenog i poslovnog života.
U gospodarstvu Osječko-baranjske županije prevladava prerađivačka industrija, posebice prehrambena, koju karakterizira postojanje sirovinske baze i preradbenih kapaciteta, kao i dugogodišnja tradicija proizvodnje. Razvijena je metalna, kemijska, drvna i papirna industrija, zatim poljoprivreda, graditeljstvo, trgovina i turizam. Industrija informacijsko-komunikacijske tehnologije posebno je razvijena u gradu Osijeku. U strukturi gospodarske aktivnosti Osječko-baranjske županije brojem prevladaju mikro, mali i srednji poslovni subjekti.
Poduzetničke zone jezgre su gospodarskog rasta i razvoja. U tridesetak infrastrukturno opremljenih zona koje su smještene diljem županije, poduzetnici mogu ostvariti povoljne uvjete za poslovanje, kao što su besplatno zemljište ili zemljište po subvencioniranim cijenama, te smanjenje ili potpuno oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa. Na području županije razvijena je mreža poduzetničkih potpornih institucija, posebice poduzetničkih centara, inkubatora i akceleratora. Pri kraju je i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku kojim će se razviti nova poduzetnička infrastruktura i povećati gospodarska aktivnost, s naglaskom na manifestacije, sajmove i kongresna događanja.
Osječko-baranjska županija poželjno je mjesto za domaća i strana ulaganja. Županijska uprava osposobljena je za pružanje potrebne stručne i administrativne pomoći svim potencijalnim investitorima, a ujedno može osigurati suradnju i umrežavanje sa svim nadležnim institucijama, što će omogućiti efikasniju i bržu realizaciju ulaganja. Stvaranje stimulativnog poslovnog okruženja kroz regionalne i državne poticajne mjere povećava konkurentnost ovog područja te stvara izvrsne osnove za održivi rast i razvoj.
U Osječko-baranjskoj županiji u tijeku su brojni projekti iz svih djelatnosti u nadležnosti regionalne samouprave, ali i kapitalne investicije među kojima su i one iznad financijske snage županije. Pri tomu se vlastita sredstva koriste kao inicijalna, a najveće investicije realiziraju se najznačajnijim dijelom zahvaljujući europskim i nacionalnim sredstvima.
[Izvor: Javna ustanova Županijska razvojna agencija, srpanj 2022.]
Osnovni pokazatelji
|
BDP
EUR
|
2.694.504.000 |
|
Broj stanovnika
|
258.026 |
|
Muškarci |
124.201 |
|
Žene |
133.825 |
|
Starosti 0-14 |
35.416 |
|
Starosti 15+ |
222.610 |
|
BDP po stanovniku
EUR
|
10.004,00 |
|
Površina
km²
|
4.155 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: BDP (2020.), Stanovništvo (2021.), Površina (2021.)
Bruto dodana vrijednost po djelatnostimaEUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020. godinu
Infrastruktura
|
Autoceste
km
|
42 |
|
Širokopojasni priključci
broj i gustoća
|
67.867 / 68% |
|
Broj izdanih građevinskih dozvola
|
712 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: Autoceste (2021.), Građevinske dozvole (2022.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti: Širokopojasni priključci (2022.)
Investicije
| |
Iznos |
|
Inozemna izravna ulaganja
milijuni EUR
|
500 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po djelatnostimil. EUR
| Djelatnost |
Iznos |
|
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
|
117,20 |
|
Gradnja građevina niskogradnje
|
78,50 |
|
Šumarstvo i sječa drva
|
72,50 |
|
Proizvodnja strojeva i uređaja
|
61,70 |
|
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
|
51,50 |
|
Ostalo
|
118,50 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po zemlji porijeklamil. EUR
| Država |
Iznos |
|
Austrija
|
231,10 |
|
Njemačka
|
124,30 |
|
Sjedinjene Američke Države
|
52,00 |
|
Nizozemska
|
51,30 |
|
Mađarska
|
41,50 |
|
Ostalo
|
-0,40 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji investicijskih objekata i vrstama imovine
| Vrsta imovine |
Iznos (EUR, 000) |
| Građevinski objekti, prostori i građevine |
230.744 |
| Postrojenja i oprema s montažom |
131.311 |
| Transportna imovina |
21.242 |
| Biološka imovina |
9.675 |
| Intelektualna imovina |
3.564 |
|
Ukupno
|
402.061
|
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Najveći investitori
Izvor: Financijska agencija, podaci za 2022. godinu
Maksimalni intenzitet potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja
| Velika poduzeća |
Srednja poduzeća |
Mala i mikro poduzeća |
| 50% |
60% |
70% |
Izvor: Karta regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027.
Međunarodna razmjena
Izvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Izvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Obrazovanje
| Nivo obrazovanja |
Broj učenika |
|
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju program predškolskog odgoja
|
7.590 |
|
Osnovne škole, početak školske godine
|
19.660 |
|
Srednje škole, početak školske godine
|
10.070 |
|
Studenti upisani na stručni I sveučilišni studij prema prebivalištu
|
6.860 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022./2023. godinu
Broj učenika koji su završili školovanje
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020./2021. godinu
Broj učenika i ustanova po obrazovnim sektorima
| Obrazovni sektor |
Broj ustanova |
Broj učenika |
|
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
|
9 |
1.323 |
|
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
|
9 |
1.003 |
|
Elektrotehnika i računalstvo
|
5 |
973 |
|
Turizam i ugostiteljstvo
|
7 |
818 |
|
Zdravstvo i socijalna skrb
|
1 |
679 |
|
Poljoprivreda, prehrana i veterina
|
8 |
617 |
|
Graditeljstvo i geodezija
|
2 |
374 |
|
Osobne, usluge zaštite i druge usluge
|
6 |
357 |
|
Promet i logistika
|
2 |
211 |
|
Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje
|
2 |
132 |
|
Šumarstvo, prerada i obrada drva
|
3 |
80 |
|
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska industrija
|
1 |
25 |
|
Tekstil i koža
|
1 |
11 |
Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, podaci za 2022./2023. godinu
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Studenti upisani na visoka učilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima studija
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021./2022. godinu
Visoka učilišta i diplomirani studenti
| Naziv |
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij |
|
Visoko evanđeosko teološko učilište, Osijek
|
4 |
|
Građevinski i arhitektonski fakultet, Osijek
|
161 |
|
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Osijek
|
384 |
|
Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek
|
241 |
|
Ekonomski fakultet, Osijek
|
532 |
|
Pravni fakultet, Osijek
|
363 |
|
Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku
|
66 |
|
Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku
|
92 |
|
Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku
|
11 |
|
Odjel za kemiju Sveučilišta u Osijeku
|
52 |
|
Medicinski fakultet, Osijek
|
121 |
|
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek
|
414 |
|
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek
|
148 |
|
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
|
170 |
|
Filozofski fakultet, Osijek
|
357 |
|
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo
|
19 |
|
Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek
|
171 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Poslovna statistika poduzeća
| Djelatnost |
Broj registriranih pravnih osoba |
Broj zaposlenih osoba |
Prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome po djelatnostima
(EUR) |
|
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
|
511 |
4.727 |
1.182 |
|
Rudarstvo i vađenje
|
6 |
53 |
1.715 |
|
Prerađivačka industrija
|
1.160 |
12.273 |
1.059 |
|
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
|
137 |
1.201 |
1.576 |
|
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
|
82 |
1.608 |
1.147 |
|
Građevinarstvo
|
1.337 |
5.487 |
1.069 |
|
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla
|
2.419 |
9.258 |
1.067 |
|
Prijevoz i skladištenje
|
654 |
3.397 |
1.060 |
|
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
|
1.217 |
2.036 |
915 |
|
Informacije i komunikacije
|
510 |
2.481 |
1.628 |
|
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
|
65 |
1.336 |
1.473 |
|
Poslovanje nekretninama
|
158 |
232 |
1.109 |
|
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
|
1.226 |
3.682 |
1.340 |
|
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
|
333 |
2.117 |
914 |
|
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
|
193 |
6.054 |
1.462 |
|
Obrazovanje
|
258 |
8.890 |
1.523 |
|
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
|
344 |
6.560 |
1.719 |
|
Umjetnost, zabava i rekreacija
|
1.653 |
1.267 |
1.116 |
|
Ostale uslužne djelatnosti
|
3.663 |
1.199 |
979 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni
| |
Stopa |
|
Stopa nezaposlenosti
|
14,90% |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni po djelatnostima
| Djelatnost |
Broj |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
809 |
| Rudarstvo i vađenje |
11 |
| Prerađivačka industrija |
1.768 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
14 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
175 |
| Građevinarstvo |
827 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla |
1.415 |
| Prijevoz i skladištenje |
238 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
1.300 |
| Informacije i komunikacije |
148 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
99 |
| Poslovanje nekretninama |
30 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
397 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
631 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
2.184 |
| Obrazovanje |
419 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
546 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija |
147 |
| Ostale uslužne djelatnosti |
960 |
| Neraspoređeno |
2.482 |
| Ukupno |
14.600 |
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Registrirani nezaposleni po rodovima zanimanja
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Kontakti potpornih institucija
