Virovitičko-podravska županija (VPŽ) prostire se između rijeke Drave na sjeveru i gorskih masiva Papuka, Krndije i Bilogore na jugu. Na sjeveru uz rijeku Dravu ima dugu granicu s Mađarskom, na jugozapadu po vrhovima Bilogore graniči s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, na jugoistoku po vrhovima Papuka i Krndije s Požeško-slavonskom županijom, te ravničarskim prostorima Podravine na zapadu s Koprivničko-križevačkom županijom i na istoku s Osječko-baranjskom županijom.
Virovitičko-podravska županija obuhvaća prostor od 2.024 km² što čini 3,57% ukupnog teritorija Republike Hrvatske i zauzima 14. mjesto po veličini među hrvatskim županijama. Broj stanovnika prema popisu iz 2021. godine iznosi 70.660 (gustoća naseljenosti 34 st/km²) i pozicionira županiju na 19. mjesto po broju stanovnika.
Područje Virovitičko-podravske županije upravno je podijeljeno na 3 grada (Virovitica, Orahovica, Slatina) i 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci u kojima se nalazi 188 naselja).
Najvažnije gospodarske grane u Virovitičko-podravskoj županiji su prerađivačka industrija (15,0% ukupnog BDP-a), trgovina na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, priprema i usluživanje hrane (11,6%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (10,3%), te poslovanje nekretninama (9,3%).
U području energetike, potencijal za budući razvoj predstavljaju geotermalni izvori pod uvjetom da istraživanja geotermalnog potencijala koja su u tijeku, kao i buduća istraživanja, potvrde ekonomsku opravdanost za njihovu eksploataciju. U provedbi je projekt “Istraživanje geotermalnog potencijala na području Virovitičko-podravske županije”, u okviru kojega su sklopljeni ugovori za izradu studija procjene geotermalnog potencijala za područja Virovitice, Slatine, Orahovice i Nove Bukovice te izradu studije procjene hidro-geotermalnog potencijala Virovitičko-podravske županije. Razvojni potencijal predstavlja i korištenje geotermalne vode u poljoprivredne svrhe (grijanje plastenika, staklenika, ribnjaka). Također, duga tradicija eksploatacije mineralnih sirovina te postojanje nekoliko istaknutih poduzetnika u tom segmentu gospodarstva (posebno u slučaju proizvodnje tehničkog kamena) predstavlja važan potencijal za budući gospodarski razvoj, a naročito ukoliko se proizvodnja dodatno razvije u smjeru proizvoda više dodane vrijednosti.
U poljoprivredi županija ima značajne potencijale, prije svega temeljem bogatih prirodnih resursa. Međutim, značajan razvojni potencijal predstavlja ubrzani razvoj sustava navodnjavanja, zatim znanje i iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, te sve veća usmjerenost poljoprivrednika prema ekološkoj poljoprivredi, povrtlarstvu i proizvodnji ljekovitog bilja. Važan potencijal, posebno u području primjene novih znanja i tehnologija, predstavljaju razvojno-potporne institucije poput Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, koji predstavlja važan korak prema spašavanju mljekarske industrije na području županije i Tehnološko inovacijski centar Virovitica. Slatkovodno ribarstvo ima znatan potencijal daljnjeg razvoja zbog svojih dosadašnjih postignuća i povećanja potrošnje slatkovodne ribe.
Potencijali za razvoj turizma su bogata kulturna baština i prirodne atrakcije, osobito za neke oblike kao što je aktivni, seoski, sportski, gastro-eno i dr. turizam te povećanje ulaganja i postignuti napredak u poboljšanju turističke ponude. O potencijalu razvoja turizma govore i uspješni primjeri razvoja i poslovanja eko-etno sela, razvoja seoskog turizma kroz mala seoska imanja s ponudom izleta, vikend putovanja i noćenja u prirodi te razvoj turizma na slatkovodnim ribnjacima. Od 2019. godine na području županije uspostavljeno je nekoliko centara za posjetitelje orijentiranih na prirodnu baštinu županije: Dravska priča u Noskovcima, Geo info Centar Voćin unutar Parka prirode Papuk, EPIcentar Sequoia Slatina te Centar za posjetitelje Križnica. Na području županije velika su ulaganja napravljena i u obnovi kulturne baštine od kojih se ističu obnova kurije Janković u mjestu Kapela Dvor, obnova dvorca Janković u Suhopolju te obnova dvorca obitelji Pejačević u samom centru Virovitice.
Županija ima znatne potencijale za zaštitu, očuvanje i unapređenje okoliša. Ostvarena je visoka razina zaštite prirode, provode se aktivnosti na očuvanju prirodne baštine, podizanju kvalitete kultiviranih krajolika i očuvanju bogatstva životinjskog svijeta što sve doprinosi ublažavanju klimatskih promjena. Dio toka rijeke Drave u županiji ujedno je i dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, dok je dio županije i Park prirode Papuk – UNESCO svjetski geopark.
U području prometa razvojni potencijal predstavlja izgradnja brze ceste Bjelovar – Granični prijelaz Terezino Polje, modernizacija željezničke pruge Virovitica – Pitomača, planiranje i provedba izgradnje obilaznica oko gradova, daljnje uređenje cestovne infrastrukture te uređenje riječnog plovnog sustava rijeke Drave. Potencijal su i nove biciklističke rute te uređenje postojećih kao i poboljšanje pješačke infrastrukture. Značajan potencijal razvoja je ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu i djelovanje pružatelja usluga interneta velikih brzina.
Na području Virovitičko-podravske županije osnovano je 45 poduzetničkih zona, a njihova namjena uključuje proizvodnu, trgovačku, skladišnu i uslužnu namjenu. Na području županije djeluju poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori kao potporne poduzetničke institucije te razvojne agencije.
[Izvor: VIDRA-Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, srpanj 2022.]
Osnovni pokazatelji
|
BDP
EUR
|
543.354.000 |
|
Broj stanovnika
|
70.368 |
|
Muškarci |
33.989 |
|
Žene |
36.379 |
|
Starosti 0-14 |
9.925 |
|
Starosti 15+ |
60.443 |
|
BDP po stanovniku
EUR
|
7.513,00 |
|
Površina
km²
|
2.024 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: BDP (2020.), Stanovništvo (2021.), Površina (2021.)
Bruto dodana vrijednost po djelatnostimaEUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020. godinu
Infrastruktura
|
Autoceste
km
|
0 |
|
Širokopojasni priključci
broj i gustoća
|
17.055 / 65% |
|
Broj izdanih građevinskih dozvola
|
184 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: Autoceste (2021.), Građevinske dozvole (2022.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti: Širokopojasni priključci (2022.)
Investicije
| |
Iznos |
|
Inozemna izravna ulaganja
milijuni EUR
|
24 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po djelatnostimil. EUR
| Djelatnost |
Iznos |
|
Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima
|
12,90 |
|
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
|
9,50 |
|
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
|
5,40 |
|
Poslovanje nekretninama
|
0,50 |
|
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
|
0,30 |
|
Ostalo
|
-5,00 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po zemlji porijeklamil. EUR
| Država |
Iznos |
|
Srbija
|
9,40 |
|
Njemačka
|
8,80 |
|
Francuska
|
7,30 |
|
Italija
|
0,30 |
|
Austrija
|
0,30 |
|
Ostalo
|
-2,50 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji investicijskih objekata i vrstama imovine
| Vrsta imovine |
Iznos (EUR, 000) |
| Građevinski objekti, prostori i građevine |
54.497 |
| Postrojenja i oprema s montažom |
26.058 |
| Transportna imovina |
4.678 |
| Biološka imovina |
2.923 |
| Intelektualna imovina |
1.699 |
|
Ukupno
|
90.410
|
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Najveći investitori
Izvor: Financijska agencija, podaci za 2022. godinu
Maksimalni intenzitet potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja
| Velika poduzeća |
Srednja poduzeća |
Mala i mikro poduzeća |
| 50% |
60% |
70% |
Izvor: Karta regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027.
Međunarodna razmjena
Izvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Izvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Obrazovanje
| Nivo obrazovanja |
Broj učenika |
|
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju program predškolskog odgoja
|
2.143 |
|
Osnovne škole, početak školske godine
|
5.535 |
|
Srednje škole, početak školske godine
|
2.580 |
|
Studenti upisani na stručni I sveučilišni studij prema prebivalištu
|
1.618 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022./23. godinu
Broj učenika koji su završili školovanje
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020./21. godinu
Broj učenika i ustanova po obrazovnim sektorima
| Obrazovni sektor |
Broj ustanova |
Broj učenika |
|
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
|
5 |
393 |
|
Elektrotehnika i računalstvo
|
4 |
278 |
|
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
|
4 |
266 |
|
Turizam i ugostiteljstvo
|
4 |
254 |
|
Šumarstvo, prerada i obrada drva
|
3 |
200 |
|
Osobne, usluge zaštite i druge usluge
|
2 |
177 |
|
Zdravstvo i socijalna skrb
|
2 |
163 |
|
Poljoprivreda, prehrana i veterina
|
4 |
138 |
|
Tekstil i koža
|
2 |
17 |
|
Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje
|
1 |
5 |
Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, podaci za 2022./2023. godinu
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Visoka učilišta i diplomirani studenti
| Naziv |
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij |
|
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici, Virovitica
|
81 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Poslovna statistika poduzeća
| Djelatnost |
Broj registriranih pravnih osoba |
Broj zaposlenih osoba |
Prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome po djelatnostima
(EUR) |
|
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
|
251 |
1.102 |
1.119 |
|
Rudarstvo i vađenje
|
3 |
125 |
1.466 |
|
Prerađivačka industrija
|
354 |
4.366 |
971 |
|
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
|
50 |
228 |
1.381 |
|
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
|
24 |
470 |
1.002 |
|
Građevinarstvo
|
254 |
756 |
988 |
|
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla
|
525 |
1.598 |
966 |
|
Prijevoz i skladištenje
|
100 |
489 |
1.020 |
|
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
|
169 |
240 |
908 |
|
Informacije i komunikacije
|
55 |
110 |
1.485 |
|
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
|
8 |
318 |
1.368 |
|
Poslovanje nekretninama
|
14 |
11 |
1.215 |
|
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
|
221 |
386 |
1.109 |
|
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
|
33 |
113 |
868 |
|
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
|
112 |
1.334 |
1.443 |
|
Obrazovanje
|
63 |
2.015 |
1.355 |
|
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
|
89 |
1.553 |
1.559 |
|
Umjetnost, zabava i rekreacija
|
383 |
177 |
999 |
|
Ostale uslužne djelatnosti
|
750 |
189 |
966 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni
| |
Stopa |
|
Stopa nezaposlenosti
|
15,70% |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni po djelatnostima
| Djelatnost |
Broj |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
385 |
| Rudarstvo i vađenje |
4 |
| Prerađivačka industrija |
711 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
7 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
23 |
| Građevinarstvo |
223 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla |
303 |
| Prijevoz i skladištenje |
51 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
336 |
| Informacije i komunikacije |
19 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
14 |
| Poslovanje nekretninama |
8 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
87 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
100 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
463 |
| Obrazovanje |
103 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
209 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija |
27 |
| Ostale uslužne djelatnosti |
173 |
| Neraspoređeno |
614 |
| Ukupno |
3.860 |
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Registrirani nezaposleni po rodovima zanimanja
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Kontakti potpornih institucija
