Zadarska županija smještena je na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana i po svom geoprometnom položaju ima ključnu ulogu u povezivanju sjevernog i južnog dijela Republike Hrvatske. Ukupna površina županije je 7.276 km2. Kopnena površina iznosi 3.646 km2, morska površina 3.630 km2.
Duljina obalne crte Zadarske županije je 22 % ukupne hrvatske obale odnosno oko 1200 km obale, sa 116 otoka od kojih je 17 naseljeno, s tim da Zadarskoj županiji pripada 11,6 % hrvatskih teritorijalnih voda. S obzirom na njezina prirodno–geografska obilježja, županija je podijeljena na sedam prostorno-razvojnih i geomorfoloških cjelina, i to: Zadarska urbana regija, Zadarski otoci, Ravnokotarski zaobalni prostor, Prostor podvelebitskog kanala, Bukovica, Ličko-pounski prostor te Otok Pag (dio).
Zadarska županija ima 34 jedinice lokalne samouprave, od čega 6 gradova i 28 općina s ukupno 160.340 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2021. godine). Najveći grad i administrativno središte županije je Zadar, po veličini peti grad u Hrvatskoj. Zadar je urbano središte sjeverne Dalmacije, administrativno, gospodarsko, kulturno i političko središte regije. Grad je to tri tisuće godina duge povijesti i bogate kulturne tradicije i baštine.
Grad Zadar je i veliki sveučilišni centar Hrvatske. Sveučilište u Zadru osnovano je još davne 1396. godine te je jedno od najstarijih u Europi. Sastoji se od 27 sveučilišnih odjela koje pohađa oko 6.000 studenata. Za organiziranje i promicanje znanstveno-istraživačkog rada, Sveučilište je kao posebne ustrojbene jedinice osnovalo četiri znanstveno-istraživačka centra. Osim toga, na Sveučilištu djeluju i dva nastavna centra: Centar za tjelovježbu i studentski sport te Centar za strane jezike.
Razvedena obala s brojnim otočićima, kristalno čisto more te predivna i raznolika vegetacija, neka su od prirodnih bogatstava kojima obiluje Zadarska županija. Nacionalni park Paklenica, tri parka prirode (Telašćica, Velebit i Vransko jezero) te brojna zaštićena prirodna područja posebna su obilježja bogatstva Zadarske županije. Sve te prirodne ljepote uz bogatstva kulturno-povijesne baštine, temelj su uspješnog turizma kao glavne gospodarske grane u razvoju Zadarske županije.
Uz turizam, prehrambeno-prerađivačka industrija, ribarstvo, marikultura i pomorstvo ključne su gospodarske grane za cjelokupni razvoj Zadarske županije.
Zadarska županija ima posebno značajan potencijal u razvoju nautičkog turizma. U usporedbi s ostalim primorskim županijama, ima najveći akvatorij (1.155.124 m2), najveći broj nautičkih luka (47) te najveći broj sidrišta na svom području (41 % od ukupnog broja sidrišta RH).
Zadarska županija predvodnik je marikulture i ribarstva u Hrvatskoj te je ovaj sektor jedan od najvažnijih izvoznih aduta. U Zadarskoj županiji ulovi se i istovaruje više od 50 % ukupnog ulova ribe na hrvatskoj strani Jadrana. U županiji postoje čak 3 od ukupno 4 uzgajališta tune registrirana u Republici Hrvatskoj, a osim plave ribe, Zadarska županija vodeća je i u uzgoju bijele ribe, posebno orade i brancina. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru, a prerađivački kapaciteti ribe u Zadarskoj županiji zauzimaju važno mjesto u ribljoj industriji Hrvatske.
Prostor Ravnih kotara jedan je od najplodonosnijih poljoprivrednih područja u Republici Hrvatskoj te svakako najznačajniji kraj Jadranske Hrvatske po udjelu obradivih poljoprivrednih površina. Zahvaljujući plodnim Ravnim kotarima, Zadarska županija ima veliki poljoprivredni potencijal s posebnim naglaskom na ekološku proizvodnju. Ovdje se proizvode vrhunska vina, najbolje ocijenjena maslinova ulja i sirevi te uzgaja kvalitetno voće i povrće.
Zadarska županija vodeća je u Hrvatskoj po ulaganjima u obnovljive izvore energije, posebice u području korištenja potencijala energije vjetra. U posljednjih nekoliko godina izgrađeno je još nekoliko vjetroelektrana u županiji, i to: Benkovac, Obrovac i Gračac. Ukupna nazivna snaga izgrađenih i puštenih u uporabu vjetroagregata u Zadarskoj županiji je 103,2 MW, uz značajno smanjenje emisije štetnog CO2 (oko 130.000 tona godišnje), što doprinosi ostvarenju ciljeva energetske politike EU-a.
Na području Zadarske županije, potencijal Sunčeve energije iznosi oko 4,9 milijuna GWh dozračene energije ukupnog Sunčeva zračenja godišnje. Uzimajući u obzir izgradnju solarne elektrane od 1,5 do 2 milijuna eura po MW instalirane snage, možemo zaključiti da postoji mogućnost značajnog potencijalnog financijskog ulaganja u energetski sektor na području Zadarske županije.
Na području Zadarske županije postoje infrastrukturno opremljene poslovne zone spremne za prihvat investitora:
• PZ Lonići – Bibinje 50 ha
• PZ Gromica – Bibinje 250 ha
• PZ Zemunik Donji – Smoković 70 ha
• PZ Crno 400 ha
• PZ Murvica Jug 68 ha
• PZ Poličnik – Grabi 55 ha
• Uključujući skladišno-teretni prostor tvrtke Kepol Terminal d.o.o. za skladištenje i prodaju kemikalija i krutih naftnih derivata unutar industrijske zone Gaženica kapaciteta 60.000 m3.
U blizini poslovnih zona nalaze se luka Gaženica i Zračna luka Zadar. Industrijsko-skladišni i teretno-lučki prostor optimalno je lociran u odnosu na grad i glavne prometne pravce autoceste, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa. Ribarska i trajektna luka za kružna putovanja, teretna, RO-RO i kontejnerska luka te putnička luka Gaženica, omogućile su istovremeni ukrcaj i iskrcaj putnika, automobila i tereta.
Zračna luka Zadar udaljena je samo 7 km od luke Gaženica te je izravno povezana četverotračnom cestom D424 Zadar, 17,6 km s autocestom A1 (Zadar II – Sveti Rok – Bosiljevo – Zagreb), a od Zagreba autocestom sa svim susjednim europskim zemljama. Zračnim letovima povezana je s više od 60 odredišta i ima kapacitet za 1,2 milijuna putnika.
Zračna luka Zadar moći će prihvatiti i zrakoplove za duge letove zahvaljujući projektu produžene uzletno-sletne staze koji predviđa cjelovitu rekonstrukciju i proširenje uzletno-sletne staze dužine 700 metara. Razvoj Zračne luke Zadar s fokusom na produljenje uzletno-sletne staze uvršten je na popis strateških projekata Republike Hrvatske. Osim modernizacije željeznice i povezivanja s lukom Gaženica, cilj je postići intermodalnost prometa.
[Izvor: Javna ustanova Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, srpanj 2022.]
Osnovni pokazatelji
|
BDP
EUR
|
1.775.851.000 |
|
Broj stanovnika
|
159.766 |
|
Muškarci |
78.193 |
|
Žene |
81.573 |
|
Starosti 0-14 |
23.264 |
|
Starosti 15+ |
136.502 |
|
BDP po stanovniku
EUR
|
10.572,00 |
|
Površina
km²
|
3.646 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: BDP (2020.), Stanovništvo (2021.), Površina (2021.)
Bruto dodana vrijednost po djelatnostimaEUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020. godinu
Infrastruktura
|
Autoceste
km
|
74 |
|
Širokopojasni priključci
broj i gustoća
|
48.292 / 81% |
|
Broj izdanih građevinskih dozvola
|
1.295 |
Izvor: Državni zavod za statistiku: Autoceste (2021.), Građevinske dozvole (2022.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti: Širokopojasni priključci (2022.)
Investicije
| |
Iznos |
|
Inozemna izravna ulaganja
milijuni EUR
|
1.299 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po djelatnostimil. EUR
| Djelatnost |
Iznos |
|
Vlasnička ulaganja u nekretnine
|
697,20 |
|
Vodeni prijevoz
|
202,80 |
|
Proizvodnja metala
|
179,30 |
|
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti
|
65,30 |
|
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
|
30,90 |
|
Ostalo
|
123,20 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Inozemna izravna ulaganja po zemlji porijeklamil. EUR
| Država |
Iznos |
|
Austrija
|
349,30 |
|
Njemačka
|
211,00 |
|
Slovenija
|
188,20 |
|
Slovačka
|
120,90 |
|
Nizozemska
|
103,40 |
|
Ostalo
|
326,00 |
Izvor: Hrvatska narodna banka, 1993. - 2022.
Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji investicijskih objekata i vrstama imovine
| Vrsta imovine |
Iznos (EUR, 000) |
| Građevinski objekti, prostori i građevine |
168.182 |
| Postrojenja i oprema s montažom |
98.769 |
| Transportna imovina |
18.690 |
| Biološka imovina |
2.771 |
| Intelektualna imovina |
3.011 |
|
Ukupno
|
302.588
|
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Najveći investitori
Izvor: Financijska agencija, podaci za 2022. godinu
Maksimalni intenzitet potpora za ulaganje po Zakonu o poticanju ulaganja
| Velika poduzeća |
Srednja poduzeća |
Mala i mikro poduzeća |
| 40% |
50% |
60% |
Izvor: Karta regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027.
Međunarodna razmjena
Izvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po djelatnosti000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Izvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Uvoz po državi000 EUR
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Obrazovanje
| Nivo obrazovanja |
Broj učenika |
|
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju program predškolskog odgoja
|
5.893 |
|
Osnovne škole, početak školske godine
|
13.441 |
|
Srednje škole, početak školske godine
|
6.438 |
|
Studenti upisani na stručni I sveučilišni studij prema prebivalištu
|
4.487 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022./2023. godinu
Broj učenika koji su završili školovanje
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2020./2021. godinu
Broj učenika i ustanova po obrazovnim sektorima
| Obrazovni sektor |
Broj ustanova |
Broj učenika |
|
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
|
6 |
782 |
|
Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
|
5 |
754 |
|
Turizam i ugostiteljstvo
|
3 |
667 |
|
Elektrotehnika i računalstvo
|
2 |
394 |
|
Zdravstvo i socijalna skrb
|
1 |
368 |
|
Poljoprivreda, prehrana i veterina
|
1 |
337 |
|
Promet i logistika
|
2 |
317 |
|
Osobne, usluge zaštite i druge usluge
|
3 |
240 |
|
Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje
|
1 |
176 |
|
Graditeljstvo i geodezija
|
2 |
116 |
|
Šumarstvo, prerada i obrada drva
|
2 |
84 |
|
Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska industrija
|
1 |
69 |
|
Tekstil i koža
|
1 |
43 |
Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, podaci za 2022./2023. godinu
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Studenti upisani na visoka učilišta prema znanstvenim i umjetničkim područjima studija
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021./2022. godinu
Visoka učilišta i diplomirani studenti
| Naziv |
Studenti koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij |
|
Sveučilište u Zadru
|
1.044 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2021. godinu
Poslovna statistika poduzeća
| Djelatnost |
Broj registriranih pravnih osoba |
Broj zaposlenih osoba |
Prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome po djelatnostima
(EUR) |
|
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
|
342 |
1.769 |
1.189 |
|
Rudarstvo i vađenje
|
35 |
216 |
1.210 |
|
Prerađivačka industrija
|
797 |
3.521 |
1.114 |
|
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
|
62 |
387 |
1.595 |
|
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
|
64 |
1.400 |
1.105 |
|
Građevinarstvo
|
1.464 |
3.409 |
1.006 |
|
Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla
|
1.578 |
7.522 |
1.094 |
|
Prijevoz i skladištenje
|
485 |
2.086 |
1.275 |
|
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
|
1.480 |
3.011 |
1.114 |
|
Informacije i komunikacije
|
212 |
467 |
1.536 |
|
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
|
21 |
1.202 |
1.793 |
|
Poslovanje nekretninama
|
528 |
226 |
1.141 |
|
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
|
843 |
1.274 |
1.357 |
|
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
|
827 |
1.492 |
1.028 |
|
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
|
198 |
4.169 |
1.510 |
|
Obrazovanje
|
186 |
5.041 |
1.441 |
|
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
|
196 |
3.638 |
1.583 |
|
Umjetnost, zabava i rekreacija
|
1.029 |
1.006 |
1.144 |
|
Ostale uslužne djelatnosti
|
1.572 |
357 |
1.105 |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni
| |
Stopa |
|
Stopa nezaposlenosti
|
6,70% |
Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci za 2022. godinu
Nezaposleni po djelatnostima
| Djelatnost |
Broj |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
104 |
| Rudarstvo i vađenje |
9 |
| Prerađivačka industrija |
328 |
| Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
3 |
| Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
37 |
| Građevinarstvo |
220 |
| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla |
467 |
| Prijevoz i skladištenje |
140 |
| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
559 |
| Informacije i komunikacije |
37 |
| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
30 |
| Poslovanje nekretninama |
18 |
| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
104 |
| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
175 |
| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje |
131 |
| Obrazovanje |
178 |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
124 |
| Umjetnost, zabava i rekreacija |
59 |
| Ostale uslužne djelatnosti |
204 |
| Neraspoređeno |
500 |
| Ukupno |
3.427 |
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Registrirani nezaposleni po rodovima zanimanja
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci za 2022. godinu
Kontakti potpornih institucija
